Mark protiv mumije! [Strip]

Drevne mumije koje oživljavaju, reinkarnacija 4000 godina stare duše princa faraona u Komandantu Marku, njegova otmica; sve je to zapravo samo uvod u priču koja nas vodi u samo crno srce Afrike, među palače nanovo izgrađenog drevnog egipatskog kraljevstva i borbe za prevlast…


S vremena na vrijeme pod ruku nam dolaze stripovi koje baš i ne skupljamo, čitamo, niti naš previše interesiraju; jer ih je već nagrizao zub vremena i jednostavno više ne pripadaju čitatelju ovog brzomjenjajućeg vremena. Nije sad da je to ograničeno na produkcije nekih zemalja ili određene junake, dešava se to svugdje. Nije isto čitati Spidermana ili Zagora iz šezdesetih, Supermana i Batmana iz četrdesetih, to su bili jeftini izvori zabave za ondašnje generacije… Essegesse kao autori koriste svoju standardnu funkcionalnu formulu koja ih je pratila cijeli njihov stvaralački život. Jedan beskrajno moralan i prekrasan junak (Komandant Mark) s dvojicom karikatura (Bluff i Žalosna Sova) plus ljubomorna žena (Betty), izvor su konflikata svih mogućih vrsta. Bili to Blek, Kapetan Miki ili Tajanstveni Alan. Autori često rabe teme i ideje iz raznih priča koje je netko već ispričao na nekom mediju, tako da ni dotični nisu imuni na tu profesionalnu deformaciju. Za predložak uzeto je nekoliko motiva iz filma "Mumija" iz 1932., buđenje mumije i potraga za reinkarnacijom, da bi nastavno na to priča krenula u sasvim drugom smjeru… No, kako je sve počelo?
Prije 4000 godina, jedan narod, Iksosi, upao je u Egipat. Bježeći od Iksosa, stari su Egipćani išli sve dalje od svoje zemlje sve dok nisu našli spas u ovim krajevima, podigli su grad i otpočeli novi život…
Prvo upoznajemo egiptologa prof. Kildaryja i crnca Tahira koji su iz Afrike u Ameriku dovukli mumiju svećenika Mekenreta. Slijedi oživljavanje mumije i demonstracije mumijinih moći. No, sve te događaje vodi ruka drevnog proročanstva, te se za Marka otkriva da je reinkarnacija 4000 godina starog princa Knitosa! I da je glavni akter tog drevnog proročanstva koje kaže da će Odabrani povesti svoj narod u pobjedu i povratak na stare staze slave Egipćana! No tu su moći gladni dvojac koji čine vojskovođa Imothep i bahata faraonka Nemeris. Unatoč Imothepovog nepovjerenju i protivljenju postavljanja Marka odnosno princa Knitosa kao nasljednika krune, faraonka Nemeris želi ga kraj sebe kao punopravnog vladara. Tako postavljeni odnosi mogući su izvor raznih zapleta, koji su opet, temeljeni na već utemeljenim klasičnim klišejima avanturističkog žanra. Ljubomorni vojskovođa, pretendent na prijestolje, no ljubav i naklonost je neuzvraćena zbog dolaska mladog i lijepog stranca. Nemojmo se niti čuditi što sve strane govore istim jezikom, a problem u komunikaciji je stoga nepostojan! Očito se te avanture uvije dešavaju u alternativnoj realnosti gdje se misterij Babilonske kule nije dogodio! Isto tako, žene uvijek upadnu u nevolju da ih naslovni junaci na bijelom konju (ili bez, nije neophodno) moraju spašavati. Na strani pobunjenika protiv opresorske vlasti je Veliki svećenik, čiji sljedbenici vode pravi mali rat protiv vladajućih. Oni su naravno dobri Egipćani, koji žele pravednog demokratskog vladara, ali i naravno poštovati tradiciju i zapisana proročanstva (za razliku od prijespomenutog dvojca).
Kako je strip Komandant Mark svojevrsni anakronizam u današnjem vremenu, tako su drevni Egipćani unutar priče anakronizam u Markovom vremenu. Egipatska civilizacija postojala je od prije 4000 godina, a Markove pustolovine dešavaju se u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme borbe između Britanskog kraljevstva i britanskih kolonija u Americi (Američki rat za nezavisnost). Nije se potrebno čuditi jer su izgubljena plemena i civilizacije jedna od omiljenijih tema pustolovne literature, i svako malo možemo u talijanskom stripu nabasati na sličnu situaciju. Tema je izazovna, i predstavlja pravi pomak od klasičnog obrasca sukoba Markovih Vukova s Englezima. Za tu priliku Essegesse odradili su pune 4 epizode od 66 stranice, a Marka odveli od granica Sjeverne Amerike sve do crnih džungli afričkog kontinenta. Vrlo zadovoljavajuće za čistu zabavu publike sedamdesetih, misteriji, egzotične zemlje, stari narodi, humor, postojan crtež i dosta akcije! Da sam ovu priču barem čitao kao klinac… E…
Žalosna Sova: "Znači, ovo je balzamirano truplo? Njegovi prsti bez mesa… Eto zašto Flok nije htio ući. Ima nečistu savjest. Sigurno mu je on oglodao prste… Sigurno se već oblizuje na pomisao koliko je ovdje kosti."
Bluff: "Prestani s glupostima Žalosna Sovo, jesi li ga vidio kamo je otišao?"
Žalosna Sova: "Bio je ovdje i nestao. Ugh. A i mumija će brzo nestati, kost po kost…"
Bluff i Žalosna Sova u završnoj replici:
"Haha! Ne vjerujete valjda u te gluposti s reinkarnacijom?"
"Svi smo nečija reinkarnacija, na primjer ti, s tom bradurinom sigurno si u prethodnom životu bio golemi jež."